Marin Držić: Skup. Novela od Stanca.

„Novela od Stanca“ kratko je dramsko djelo Marina Držića koji nam na humorističan način govori o karnevalu i zbivanjima u Dubrovniku. Prvi prizor, odnosno ulomak nas upoznaje s mladim Dubrovčanima Vlahom i Mihom koji se sastaju i razgovaraju. Iako pomalo nerazumljivo i po mome mišljenju čudno pričaju, uz pomoć rječika shvatila sam stare riječi čakavskog narječja.

Citat, str. 82.: „Nut obraza od škrim'je! Što 'e taj brokjerina?“ U prijevodu: „Na licu ti se čini da si dobar mačevalac, što će ti taj štit?“ Iako kompliciranim riječima napisano, shvatila sam da Vlaho i Miho zapravo govore o šali koju žele napraviti i koja će se dugo pamtiti.

Citat, str. 85.: „Da' da mu kugodi novelu učinimo!“ I tako su Vlaho, Miho i Dživo Pešica napravili „novelu“, odnosno šalu sa Stancem, starim seljakom koji dolazi u Dubrovnik da bi prodao kozle,sir i grudicu, tako što su ga uvjerili u postojanje vila koje bi ga mogle pomladiti, a uz pomoć maškara obučenih u vile su mu zatvorili oči i zavezali ruke, uzeli sir, tele i grudu, te mu za to ostavili novac.

Zapravo mi se „Novela od Stanca“ i ne sviđa, no smatram da je šala uvijek dobrodošla, pogotovo u vrijeme maškara.

Vjekoslav Kaleb: Gost i druge pripovijesti

Gost je kratko prozno djelo Vjekoslava Kaleba, koji nas uvodi u primitivnu i elementarnu sredinu. U tekstu nam likovi nisu objašnjeni, već ih nakratko susrećemo dok pokušavaju otkriti identitet i osobnost famoznog gosta - psa. I dok ima pas odvraća pažnju svojom tajanstvenošću, mi uviđamo način života ljudi tijekom prošlog stoljeća, dok ni struja nije postojala. Ili pak je, no ljudi su bili presiromašni da si ju mogli priuštiti. Možemo biti sigurni da život nije bio lak, pogotovo ne siromasima.

citat, str. 11.: "Ono troje sjedi u mračnoj kući pod čađavim gredama: na kladi uz vatru Farme, za niskim stolom miješa kašu za večeru Mara, a na kovčegu uza zid čuči, vrebajući kao divlja mačka, kuštrava kći." Součavanje između psa i čovjeka, koje se javlja u ovom epskom djelu, unosi u ljude nemir i strah koji izaziva sukobe i zamršivanja kakva se u svakodnevnome životu često događaju. Pas predstavlja neku vrstu gospodara, ali i čovjekovog najboljeg prijatelja.

citat, str. 15.: "Sa kreveta, onako s visoka pogleda prisutne, kao da moli dopuštenje, onjuši sredinu postelje, izgazi, zavrti se tri puta, na običan pasji način, pa se smota - legne s njuškom pod repom." Pas predstavlja veliki misterij, a beznađe i tuga kojim okolina odiše, ostavljaju dojam koji mi se nikako ne sviđa.

citat, str. 11.: "Kad je posljednji zvuk zvona i titraj lagano zamro, zrak se opet isprazni i tišina složi sve stvari, pritisne ih k zemlji kao mrtve; obijeljen zid, zemljani pod, stari predmeti - krevet, niski sto na sredini, kovčeg uza zid, ognjište, bačva - umukli uplašeno. I susjedstvo se izgubilo nekud, kad ne dopiru iz njega glasovi." Iznenadan i prije neviđen gost, nenametljivo i tiho nestane, a ljudi i dalje ostaju zbunjeni ne znajući prave razloge njegova dolaska, ni odlaska.

Antun Branko Šimić: Preobraženja

Mučenik

Antun Branko Šimić piše o griješniku, mučeniku koji se mora iskupiti za sca zla koja je počinio. Pjesma je pisana slobodnim stihom.

1. strofa: "Iz gomile istupih/sam/i pozvah vas u zemlju:/Novi Život" Pjesnik je zgriješio u nadi da će mu život biti bolji i lakši. Želio je živjeti drugačijim, novim životom.

2. strofa: "Smijeh ruga samo jeknu/iz gomile/k mojem uhu" Suočava se s neshvaćanjem i odbacivanjem od ostalih.

3. strofa: "Pođoh sam/Al za mnom ravno uputiste Smrt"

4. strofa: Pjesnik umire u grijehu.

5. strofa: "Iz mog srca izniknuše/dva modra cvijeta ljubavi/u svijet"

Ljubomora

Pjesnik je suočen s velikim problemom koji se javlja u vezi, braku - ljubomorom. Iskazuje svoje osjećaje: žalost, tugu, bol, ljubav, bijes, nemoć, zbunjenost.

1. strofa: "Kad odlažah ko obično:/rastanak i žalost..."

2. strofa: Pjesnik želi voljeti i biti voljen, no želje su mu neostvarene.

3. strofa: "Na povratku sada vidim kako zbunjena/u neku knjigu krije neku sliku/i ćuti" Pjesnik uviđa da neće postići ljubav između njega i voljene, jer ona odsutno razmišlja o drugome i ruši mu iluzije, želje, snove i maštarije.

4. strofa: "Zašto vidim tvoje usne i cvjetove/blijede?"

Prva noć samoće

Pjesnik je suočen jer ga je voljena napustila. On osjeća tugu, no nije bijesan. Nema snage suočiti se s problemom, već se prepušta sam sebi.

1. strofa: "Crveni cvjetovi ljubavi/gore u noći"

2. strofa: "Prva noć kroz koju idem/sam"

3. i 4. strofa: Od silne ljubavi i ujedno nemoći pjesnik je slomljen. Ostao je sam i ne zna što će se dogoditi. U neizvjesnosti je.

Žrtve

Antun Branko Šimić ukratko opisuje nadmoć Boga nad nama ljudima, običnim smrtnicima. Poistovjećuje moć s Bogom protiv koje smo nemoćni i moramo odgovarati za svoja djela.

1. strofa: "Mi/svako iz svog sunčanog dana dolazeći/sretamo se na vratima noći."

2. strofa: Pjesnik stihovima "Noć je hram što plav i visok svijetli" iskazuje veličinu i važnost noći, koju poistovjećuje s Bogom.

3. i 4. strofa: "Naša tijela u dubljini noći/bukte/Žrtve bogu naše ljubavi"

Kako napisati dobar dnevnik čitanja lektira?

Evo nekih smjernica kako napisati dnevnik čitanja:

I način (opširniji; preporučava se za srednje škole):

Bilješke tijekom čitanja: bilježimo svoja zapažanja, misli, stavove, komentare, osjećaje. Bilježimo ih za vrijeme čitanja u obliku natuknica. Možete, tako, bilježiti što vas je nasmijalo, rastužilo, prepalo, iznenadilo, možete komentirati postupke likova, komentirati sam sadržaj, jezik kojim je tekst pisan, neobične rečenice ili riječi - tada, kao primjer, možete izdvojiti takvu rečenicu ili riječ, zabilježiti možete sve što vam padne na um čitajući djelo, a vezano je za taj tekst, možda ste nešto slično doživjeli ili čuli za takvo što, i to tada zabilježite! (Npr., Ero s onoga svijet:

- nasmijalo me kako je Ero prevario Turčina i Turkinju, mislim da je Ero vrlo mudar i snalažljiv čovjek

- nije mi jasno kako netko može biti tako naivan kao Turčin i turkinja

- iznenadio sam se kako se Ero brzo snašao u mlinu

- neke riječi ne razumijem, npr. ...)

Neka bilješke budu samo vaše, bilježite ih za vrijeme čitanja i neka ih bude od samog početka pa do kraja teksta!

Nema pogrešne ili netočne bilješke!

Mišljenje o djelu:

- treba napisati svoje mišljenje o djelu nakon što ga i pročitate

- uvijek je potrebno obrazložiti svoj stav, mišljenje

- ako vam se djelo svidjelo, tada napišite zašto. Ako vam se djelo nije svidjelo, također napišite zašto

- moguće je da vam se djelo jednim dijelom svidi, a jednim dijelom ne. Opet je važno da ne zaboravite napisati zašto.

(Primjer: 1) Djelo mi se svidjelo jer ima dosta smiješnih situacija i smiješnih postupaka likova. Uživao sam čitajući ovo djelo zato što volim šaljive priče ili djela u kojima ima humora. Zanimljivo mi je bilo pratiti likove i njihove postupke.

2) Djelo mi se svidjelo i zato što nisam imao problema s razumijevanjem sadržaja, mogao sam s lakoćom pratiti radnju i uživjeti se u situacije u kojima su se nalazili glavni likovi. Bilo mi je lijepo maštati o tim davnim vremenima i zamišljati kako je to nekada bilo. Zanimljivo je da se iz ove priče može izvući pouka, volim kada su djela poučna i kada od njih možemo nešto i naučiti. Preporučio bih svima da pročitaju ovu priču zato što će se i nasmijati, zabaviti i nešto naučiti...

3) Djelo mi se uopće nije svidjelo zato što sam nailazio na veliki broj nepoznatih riječi te mi je bilo teško pratiti radnju. Nisam mogao sve razumijeti. Ne volim ovakvu vrstu humora, meni su neke druge stvari smiješne. Priče se zovu šaljivima, a je se nisam niti jednom nasmijao. Više volim priče koje govore o našem vremenu i koje pričaju ovim našim, modernim jezikom. Nisam se mogao uživjeti u priču jer su sve u nekom davnom i prošlom vremenu koje je ne mogu zamisliti...)

Bilješke tijekom čitanja i vlastito mišljenje o djelu najvažniji su dijelovi dnevnika čitanja!

Fabula ili fabularni tijek jest tijek zbivanja. U nekoliko rečenica potrebno je navesti, imenovati bitne dijelove teksta koji čine određenu cjelinu unutar djela.

Najčešće su ti dijelovi poredani ovako: uvod, zaplet, vrhunac, rasplet i završetak.

Dovoljno je svakom tom dijelu dati naslov koji će ga što potpunije obuhvatiti. To može biti jedna rečenica ili više njih.

Fabula će nam pomoći da se prisjetimo sadržaja i pomoći pri mogućem usmenom prepričavanju djela. Usput, učimo i uočavamo bitne dijelove teksta i njihove odnose - kako pisac gradi priču...

Kratak sadržaj nije potrebno pismeno bilježiti u dnevnik čitanja!

Vrijeme i mjesto radnje:

- vrijeme radnje treba odrediti točno ili približno točno. U nekim djelima ono će biti jasno navedeno - točan dan, godina, stoljeće ili točno razdoblje. U nekim djelima moramo ga, ako nije točno navedeno, samo iščitati, tj. sami možemo zaključiti o kojem je vremenu riječ. (Npr. ako negdje, u nekom djelu, seljaci oru volovima ili konjima, pišu ptičjim perima i tintom uz svjetlo uljne svjetiljke, zaključit ćemo da to nije naše, suvremeno doba. Može se pojaviti i ime nekog vladara, vojskovođe, ili neke poznate osobe koja tada živi i prema tome zaključiti o kojem je vremenu, godinama ili stoljeću riječ...)

U nekim djelima moguće je da uopće ne možemo odrediti vrijeme radnje ili je ono potpuno nebitno. Tada ga i ne treba tražiti niti navoditit. Takve su bajke, basne, neke priče... Ne uspijete li sami odrediti vrijeme radnje, uz pomoć svog nastavnika hrvatskog jezika, odredite ga na satu.

- mjesto radnje lakše je odrediti. Važno je znati da ne trebamo navoditi sva mjesta na kojima se radnja odvija, nego samo ono mjesto ili mjesta na kojima se odvija većina radnje (Npr. Koko u Parizu: Zagreb i Pariz; nije potrebno pisati i Zagreb, zrakoplov, soba, Pariz, Eiffelov toranj...)

Analiza likova:

- u dužim proznim djelima likove dijelimo na glavne i sporedne

- sporedne likove dovoljno je samo nabrojiti, a glavne je potrebno analizirati

- analiza glavnog lika može sadržavati njegov vanjski opis, njegov izgled, tada napišemo svojim riječima kako lik izgleda i to potkrijepimo dokazima iz djela. Nije potrebno pretjerivati i prepisivati cijele ulomke, dovoljno je navesti jednu ili dvije rečenice te uz njih broj stranice na kojem je opis, ako je dulji

- nadalje, analiza lika može sadržavati i njegove unutarnje osobine - kako se ponaša prema drugima, kako razmišlja, je li pošten, iskren, pametan, druželjubiv, zločest, hrabar, itd. Također, potrebno je i to potkrijepiti dokazima iz djela na navedeni način.

Možete, a ne morate:

- svoj dnevnik čitanja ukrasiti svojim ilustracijama, crtežima, možete nacrtati mali strip i tako prikazati neku, vama najzanimljiviju situaciju iz djela. Prostor u svojim bilježnicama organizirajte onako kako je vama najzgodnije te tako da se vi u njoj najlakše snalazite. Nije bitno ako redoslijed zadataka nije po redu kojim je navedno u uputama, pišite redoslijedom koji vama najviše odgovara

Savjet više:

- lektiru ne rješavajte u posljednji trenutak, u zadnja dva dana ili slično

- za čitanje lektire i vođenje dnevnika čitanja dovoljno je vremena

- svaki dan čitaj i bilježi pomalo

- tako ćete najbolje i najlakše riješiti lektiru

II način (sažetiji, preporučava se za osnovnu školu):

Svoju analizu lektire podijelite u šest stupaca, kako je navedno. Stupce ispunite najvažnijim dijelovima, citatima, mišljenjima, opisima i sl.

1.) stupac: likovi

2.) stupac: opis i osobine likova (potrebno navesti stranicu u knjizi gdje ste pronašli tu tvrdnju)

3.) stupac: mjesto radnje

4.) stupac: vrijeme radnje

5.) stupac: naslovi dijelova ili fabula

6. stupac: posebni dijelovi (tužni, smiješni, napeti, strašni, važni) (str.)

Ukoliko imate bilo kakvih pitanja vezano za temu, slobodno mi se obratite na e-mail: ibenger13@gmail.com